Banka Slovenije razmišlja o prinudnoj upravi u NLB-u

Bez autora
Feb 07 2012

Zbog kumulativnog gubitka slovenskih banaka koji je za prošlu godinu iznosio oko 400 milijuna eura, a više od polovice tog iznosa ostvarila je Nova ljubljanska banka (NLB), guverner Banke Slovenije Marko Kranjec razmišlja o uvođenju prinudne uprave u NLB. NLB je lani zabilježila gubitak od 220 milijuna eura, a u 2010. gubitak je iznosio 203 milijuna eura. Finance kao mogućeg prinudnog upravitelja spominju predsjednika Uprave Unicredit banke Slovenija Franca Arhara. U slovenskoj središnjoj banci navode da zakon o bankarstvu navodi razloge za imenovanje i način poslovanja prinudne uprave, te da su "štedni ulozi osigurani u okviru jamstvene sheme i ako je u banci uvedena prinudna uprava". Finance podsjećaju da su štedni ulozi građana osigurani do iznosa od 100 tisuća eura (neto, dakle ulozi umanjeni za iznos kredita).

Banka Slovenije razmišlja o prinudnoj upravi u NLB-uZbog kumulativnog gubitka slovenskih banaka koji je za prošlu godinu iznosio oko 400 milijuna eura, a više od polovice tog iznosa ostvarila je Nova ljubljanska banka (NLB), guverner Banke Slovenije Marko Kranjec razmišlja o uvođenju prinudne uprave u NLB, objavio je slovenski poslovni list Finance, ne navodeći izvor informacije.

No, list dodaje da spomenutu informaciju u NLB-u nisu opovrgli.

NLB je lani zabilježila gubitak od 220 milijuna eura, a u 2010. gubitak je iznosio 203 milijuna eura.

"Informacije prikupljene kroz nadzor i informacije o mjerama poduzetim prema nadziranim subjektima Banka Slovenije, prema zakonu o bankarstvu, ne smije otkrivati, osim u slučajevima koje dopušta zakon", odgovorila je Banka Slovenije slovenskom listu na pitanje razmišlja li doista o prinudnoj upravi u najvećoj slovenskoj banci.

Finance kao mogućeg prinudnog upravitelja spominju predsjednika Uprave Unicredit banke Slovenija Franca Arhara.

U slovenskoj središnjoj banci navode da zakon o bankarstvu navodi razloge za imenovanje i način poslovanja prinudne uprave, te da su "štedni ulozi osigurani u okviru jamstvene sheme i ako je u banci uvedena prinudna uprava".

Finance podsjećaju da su štedni ulozi građana osigurani do iznosa od 100 tisuća eura (neto, dakle ulozi umanjeni za iznos kredita).

Slovenski list navodi da je uvođenje prinudne uprave jedna od dviju "krajnjih" zakonskih mjera za stabilizaciju najveće slovenske banke. Pozivajući se na svoje sugovornike bliske bankarskim krugovima, Finance pišu kako glasine idu u prilog novom predsjedniku slovenske vlade Janezu Janši, koji bi tako dobio legitimitet za dokapitalizaciju banke, moguće čak i državnim novcem.

Banka Slovenije je već lani zahtijevala dokapitalizaciju NLB-a, odnosno povećanje kapitalne adekvatnosti. Krajnji rok za dokapitalizaciju u iznosu od 400 milijuna eura, u skladu sa željama uprave banke, bio je kraj prošle godine.

No, ubrzo je postalo jasno da se država u tom roku neće uspjeti dogovoriti s potencijalnim sudionicima u dokapitalizaciji (belgijska financijska grupacija KBC koja je suvlasnik NLB-a, EBRD, IFC) pa je banka Slovenije produžila rok. Neslužbeno, do kraja ožujka ove godine.

Europska bankarska agencija (EBA) kroz stres-test utvrdila je da NLB treba dokapitalizaciju od 320 milijuna eura i zahtijeva da to bude provedeno do kraja lipnja.

Guverner Kranjec o prinudnoj upravi razmišlja jer je svjestan da se najveći dioničari NLB-a, država i KBC, neće moći brzo dogovoriti oko imenovanja nove uprave, što će utjecati na sposobnost banke da se nosi s izazovima koji je čekaju u predstojećem razdoblju.

Skupština banke mogla bi se održati tek krajem ožujka, a slovenska agencija za upravljanje kapitalnim ulaganjima (AUKN) je nakon pada Pahorove vlade zamrznula pregovore s mogućim ulagačima.

Nova slovenska vlada još uvijek nije operativna pa nije jasno tko bi u ime države trebao razgovarati s mogućim ulagačima. Još manje se zna postoji li neki novi ulagač zainteresiran za dokapitalizaciju i kakve su njegove namjere, pišu Finance te podsjećaju na Janšino obećanje da porezni obveznici neće još jednom dokapitalizirati NLB.

U takvim okolnostima prinudna uprava čini se sasvim realnim rješenjem. Banka Slovenije bi takvom odlukom smirila banke kreditore NLB-a, kojima zbog pada kreditnog rejtinga i kapitalne adekvatnosti prijeti otpis potraživanja prema NLB-u.

Bez uprave i nadzornog odbora

NLB je trenutno bez uprave i bez dijela nadzornog odbora. Sredinom prosinca predsjednik Uprave Božo Jašovič podnio je ostavku jer je želio prodati oko 20 posto dionica Mercatora iz portfelja banke, a tome se protivila Pahorova vlada iako je jasno da banka u gubicima mora prodati nestrateško ulaganje.

Prošlog tjedna upravu je napustio Robert Kleindienst, koji je otišao u upravu NLB Montenegrobanke. U upravi su, za sada, ostali David Benedek, Marko Jazbec i Belgijanac Guy Snoeks.

Podsjetimo da su se u posljednje tri krizne godine na čelu uprave NLB-a izmijenili Marjan Kramar, Draško Veselinovič i Božo Jašovič.

Nadzorni odbor je formalno djelatan, ali nije sposoban donijeti ključne odluke, poput one o prodaji dionica Mercatora. Nekoliko članova povuklo se iz tog odlučivanja, a odstupio je za sada samo Stojan Petrič iz Kolektor Groupa.

Usmeno su ostavku na članstvo u nadzornom odboru najavili njegov predsjednik Marko Simoneti i član Igor Masten. AUKN je lani neuspješno pokušao zamijeniti četiri člana NO-a.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik